Energetsko certificiranje

zgradeEnergetsko certificiranje zgrade je skup radnji i postupaka koji se provode u svrhu izdavanja energetskog certifikata.

Energetski certifikat je dokument koji predočuje energetska svojstva zgrade. Sadrži opće podatke o zgradi, energetski razred zgrade, podatke o osobi koja je izdala energetski certifikat, podatke o termotehničkim sustavima, klimatske podatke, podatke o potrebnoj energiji za referentne i stvarne klimatske podatke, objašnjenja tehničkih pojmova te popis primijenjenih propisa i normi.

Energetski certifikat za postojeće zgrade obvezno sadrži i prijedlog ekonomski opravdanih mjera za poboljšanje energetskih svojstava zgrade koje se temelje na prethodno provedenom energetskom pregledu građevine.
Energetski certifikat za nove zgrade sadrži preporuke za korištenje zgrade vezano na ispunjenje bitnog zahtjeva uštede energije i toplinske zaštite i ispunjenje energetskih svojstava zgrade.

Zakonska obaveza izrade energetskog certifikata

Sve postojeće zgrade javne namjene preko 500m2 morale su do kraja 2012. godine pronaći ovlaštene inženjere energetske certifikatore, koji će provesti energetski pregled i napraviti energetski certifikat. Za zgrade preko 250m2 rok je 09.07.2015. Pod zgrade javne namjene spadaju banke, trgovački centri, škole, bolnice, hotele, restorani, poslovne zgrade, zgrade državnih tijela.

Prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada, od 01.07.2013. energetski certifikat prilikom prodaje mora imati svaka zgrada, stan ili poslovni prostor.

Što je energetski razred?

Ocjena energetskog razreda ovisi o godišnjoj potrošnji energije po jedinici površine – kvadratnom metru (kWh/m2). Nove zgrade trebaju po važećim propisima dobiti ocjenu energetskog razreda C (< 100 kWh/m2a). Uz kvalitetnu toplinsku zaštitu moguće je bez većih problema postići i B razred (< 50 kWh/m2a). Sustavno mijenjane svijesti investitora i građevinara u pogledu energetske učinkovitosti te uporabi novih i znatno kvalitetnijih materijala dovodi nas i do objekata A+ i A razreda koji troše znatno manje energije po kvadratnom metru.

Ako znamo da najveći dio naših zgrada građenih sedamdesetih godina (a da ne pričamo o onim starijim) troši preko 200 kWh/m2a, vidljivo je da nas čeka veliki posao kako bi znatnije smanjili potrošnju energije.